Šta ti treba da postaneš samostalan/na?
Za individualno preduzeće u Austriji u suštini ti trebaju samo tri stvari: dozvola za obavljanje delatnosti, prijava kod socijalnog osiguranja (SVS) i poreski broj od poreske uprave. Nema startnog kapitala, notara ni firme tipa GmbH. Većina samostalnih preduzetnika kreće baš tako. Austrijski pasoš ti, uzgred, nije potreban — ko dolazi iz inostranstva i sme da osnuje firmu, piše ovde: Ko sme samostalno da radi u Austriji?
- Prijava delatnosti
- 0 €
- godinama besplatna
- SVS doprinos na početku
- oko 175 €/mesečno
- uklj. osiguranje od nezgode, stanje 2026
- PDV
- 0 €
- do 55.000 € prometa (pravilo za male preduzetnike)
- Porez na dohodak
- 0 €
- do 13.539 € godišnje dobiti (2026)
Kako izgleda osnivanje? 6 koraka
-
Razjasni delatnost: slobodna ili regulisana?
Jednostavno čišćenje u privatnim domaćinstvima („kućno održavanje"), kurirske usluge ili trgovina spadaju u slobodne delatnosti — bez ispita, bez dokaza o osposobljenosti. Regulisane delatnosti (frizer, električar, građevinar …) traže dokaz. Ako nisi siguran/na, Privredna komora besplatno pomaže. -
Prijavi delatnost — besplatno, online za 20 minuta
Sa ID Austria ide online preko Portala za preduzeća, alternativno kod okružne uprave ili magistrata. Od dana prijave smeš da radiš kod slobodnih delatnosti. Svi detalji: Prijava delatnosti u Austriji. -
Prijava kod SVS-a
Sa prijavom delatnosti automatski se prijavljuješ kod Socijalnog osiguranja samostalnih delatnosti (SVS). Time si zdravstveno, penzijski i od nezgode osiguran/a. Šta to košta i donosi: SVS jednostavno objašnjen. -
Zatraži poreski broj
U roku od mesec dana prijavljuješ svoju delatnost poreskoj upravi (obrazac Verf24 ili preko FinanzOnline). Dobijaš poreski broj — on ide na svaku fakturu. -
Račun, evidencija, prva faktura
Poseban račun za tvoj posao mnogo olakšava. Od prve zarade važi: sve zapiši (evidencija prihoda i rashoda). Kako izgleda ispravna faktura: Kako napisati fakturu. -
Pronađi klijente
Preporuke, sopstveni sajt, unos na Google — tako te klijenti pitaju direktno, bez da neko drugi zarađuje na tome. Zašto se to više isplati od platforme za posredovanje: Platforma ili sopstveni posao?
Šta samostalni rad zaista košta?
Iskren obračun za start kao individualni preduzetnik/ca (stanje 2026):
- Prijava delatnosti: besplatna.[1]
- SVS: u prvim godinama oko 161 € mesečno (minimalni doprinos) plus 155,40 € osiguranja od nezgode godišnje. Kasnije se doprinos određuje prema tvojoj dobiti (oko 27 %).[2]
- Privredna komora: obavezno članstvo, osnovni doprinos je zavisno od branše obično 50–150 € godišnje.
- Porezi: porez na dohodak tek preko 13.539 € godišnje dobiti[4]; kao mali preduzetnik/ca do 55.000 € prometa bez PDV-a.[3]
- Izuzeće za najmanje preduzetnike kod SVS-a: Ako ti promet ostane ispod 55.000 € a dobit ispod 6.613,20 € godišnje, možeš da se izuzmeš iz zdravstvenog i penzijskog osiguranja — tada plaćaš samo osiguranje od nezgode od 12,95 € mesečno.[5] Pazi: time preko svoje delatnosti nisi ni zdravstveno ni penzijski osiguran/a. To se uklapa pre svega kad si već osiguran/a na drugi način, na primer preko zaposlenja ili penzije. Svi detalji: Izuzeće od SVS-a za najmanje preduzetnike.
Stavi novac sa strane
Koje greške treba da izbegneš?
- Rad bez prijave. Rad na crno te košta osiguranja, penzije, a u najgorem slučaju i visokih kazni. Legalan rad je jednostavniji nego što misliš — pogledaj legalan rad.
- Previše niske cene. Od tvoje satnice odlaze osiguranje, porezi, vreme na putu i materijal. Računaj unazad: koliko hoćeš neto da zaradiš?
- Sakupljanje računa „kasnije". Od prvog dana sve dokumentuj — inače prva poreska prijava postaje noćna mora.
- Zaboravljena SVS doplata. Pogledaj gore: stavi 30 % sa strane.
Samostalan/na, ali ne sam/a: šta preuzima bop?
bop je kancelarija za samostalne preduzetnike: aplikacija te vodi kroz prijavu delatnosti, SVS i poreski broj, piše ti fakture, planira ti termine, objašnjava ti pisma od institucija — i sve to na nemačkom, engleskom, turskom, srpskom, hrvatskom, rumunskom, mađarskom, poljskom, ukrajinskom ili ruskom. Da bi ti mogao/mogla da radiš, umesto da guglaš formulare.